Jesu li sve hemikalije opasne?
Da li i vi spadate u onu grupu ljudi koja na spomen riječi „hemikalija“ prvo pomisli na nešto štetno što treba izbjeći po svaku cijenu? Iznenađujuće je koliko je čest ovakav stav. Ponekad je zaista opravdan, ali nekada i nije.
Prvo, nisu sve hemikalije opasne. Neke možemo da koristimo bez brige da ćemo našteti svom zdravlju ili negativno uticati na životnu sredinu. Druge nisu bez opasnosti, ali postoje mjere koje možemo preduzeti da ih koristimo bezbjedno.
Naravno, postoje i one hemikalije čije štetne efekte nije moguće izbjeći pa se različitim propisima njihova upotreba zabranjuje. Uostalom, već sam pisala o tome kako je počelo pravno regulisanje oblasti hemikalija.
Piše: Nina Pajović, savjetnik za hemikalije, BENS Consulting BiH, „Providing solutions for chemicals management.”
Propisi o klasifikaciji i obilježavanju hemikalija
Ocjena da li je neka hemikalija opasna ili ne, ne smije biti proizvoljna. Mora se temeljiti na jasno utvrđenim kriterijumima kako bismo opasnosti mogli da upoređujemo globalno. Takođe, jedinstven sistem klasifikacije i obilježavanja opasnosti omogućava jednostavniji međunarodni promet hemikalija, ali i jednostavniju komunikaciju opasnosti prema korisnicima.
Jedna od najvažnijih inicijativa u oblasti hemikalija je Globalno harmonizovani sistem klasifikacije i obilježavanja hemikalija (GHS sistem). Ujedinjene nacije usvojile su ovaj sistem 2002. godine, a prva verzija je objavljena 2003. godine.
GHS predstavlja međunarodno usaglašen pristup klasifikaciji i obilježavanju hemikalija. A adekvatna klasifikacija i obilježavanje hemikalija predstavljaju osnovu za bezbjedan transport, skladištenje upotrebu i odlaganje hemikalija. Pri tome, smanjuje se potreba za ispitivanjima hemikalija jer se za adekvatnu identifikaciju i procjenu opasnosti podstiče korištenje i razmjena dostupnih podataka.
Ovaj sistem definiše jedinstvene kriterijume za klasifikaciju hemikalija prema vrsti opasnosti i predlaže elemente za komunikaciju opasnosti.
Ključni alati za komuniciranje opasnosti kroz lanac snabdijevanja su etiketa i bezbjednosno/sigurnosno-tehnički list (engl. safety data sheets – SDS).
Kako je Bosna i Hercegovina kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, nas prvenstveno interesuje kako je GHS implementiran u Evropskoj uniji. O propisima o hemikalijama pisala sam u jednom od prethodnih članaka, ali pogledajmo sada detaljnije one koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje.
Uredba 1272/2008 Evropskog parlamenta i Savjeta o klasifikaciji, obilježavanju i pakovanju određenih hemikalija i smješa (CLP) je osnovni instrument kojim je u Evropskoj uniji implementiran GHS. Njome su preuzeti kriterijumi za klasifikaciju hemikalija na osnovu opasnosti, ali i utvrđeni elementi obilježavanja hemikalija, odnosno etikete.
Iako GHS obuhvata i bezbjednosno/sigurnosno-tehnički list, on je u Evropskoj uniji usvojen drugim propisom – Uredbom 1907/2006 Evropskog parlamenta i Savjeta o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju hemikalija (REACH) i osnivanju Evropske agencije za hemikalije (ECHA).
Ove dvije uredbe osnova su za implementaciju GHS principa u Evropskoj uniji. A ključne odredbe preuzete su i u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine. To podrazumijeva odredbe o klasifikaciji i obilježavanju hemikalija, ali i o bezbjednosno/sigurnosno-tehničkom listu.
Kako se klasifikuju hemikalije?
Hemikalije se klasifikuju prema fizičkim opasnostima ili opasnostima za čovjeka i životnu sredinu. Za svaku od vrsta (klasa) opasnosti dostupni podaci se upoređuju sa utvrđenim kriterijumima kako bi se odredila težina eventualne opasnosti. U ovom postupku određuje se da li je hemikalija klasifikovana kao opasna (ispunjeni kriterijumi za klasifikaciju) ili ne (nisu ispunjeni kriterijumi za klasifikaciju).
Primjeri fizičke opasnosti su zapaljivost ili eksplozivnost. Neke od opasnosti za zdravlje su akutna toksičnost ili iritativnost. Od efekata po životnu sredinu ističe se opasnost po živi svijet u vodi.
Za hemikaliju koja je klasifikovana kao opasna određuje se kategorija opasnosti unutar neke klase opasnosti. Na primjer, hemikalija može biti klasifikovana kao zapaljiva (fizička opasnost), ali je potrebno napraviti dodatnu kategorizaciju u okviru ove klase opasnosti: od kategorije 1 (najviša opasnost) do kategorije 3 (najniža opasnost).
Primjer opasnosti po ljudsko zdravlje bio bi korozivno oštećenje ili iritacija kože. Hemikalija klasifikovana kao opasna u ovoj klasi može biti korozivna kategorije 1 (viša opasnost – nagrizanje kože) ili iritativna kategorije 2 (niža opasnost – iritacija kože).
U narednom tekstu pisaću o obilježavanju hemikalija: na koji način se utvrđene opasnosti saopštavaju korisnicima. Jer to je poenta – da potencijalne opasnosti budu jasne korisniku hemikalija, ali i da mu se pruže preporuke za bezbjedno korišćenje.
***
Naslovnica /image by RF._.studio from Pexels
