Koliko nam života ostane?

Da vam neko ponudi sljedeći izbor:

a) 10.000.000 € na računu i mjesec dana života

b) 0 € na računu i dug (i zdrav) život

Šta bi izabrali?

Prije nego pitate – ne, ne možete iskoristiti novac da produžite sebi život, ni na koji način.

I, koji je vaš izbor?

Iako će uvijek biti izuzetaka (koji potvrđuju pravilo), prilično sam siguran da bi izabrali opciju „b“, kao i većina čovječanstva. Kada se ljudsko biće nađe u situaciji da više nema mnogo vremena na ovom svijetu, odjednom vrijeme postaje najvrjedniji resurs. Problem je u tome što je vrijeme oduvijek bilo, i zauvijek će biti najvrjedniji resurs kojeg posjedujemo, ali ga mi dovoljno ne cijenimo, i beskorisno rasipamo, dok bez njega ne ostanemo.

Za rijetke slučajeve onih koji misle da je novac vrjedniji od vremena, dvije činjenice:

1. Novca kroz vrijeme možemo imati i više i manje, i tako mnogo puta (gore-dole) kroz život. Vremena uvijek i samo imamo manje. Zapravo, čitanje ove posljednje rečenice je odnijelo pet sekundi vašeg vremena koje nikada više nećete moći vratiti. (Od srca se nadam da će ovaj tekst biti vrijedan vašeg uloženog vremena.)
2. Uvijek znamo koliko imamo novca. Nikada ne znamo koliko nam je još ostalo vremena.

Želim s vama podijeliti podatke iz jednog istraživanja iz 2022. godine. Po tadašnjim navikama čovječanstva, ako bi uzeli da će osoba poživjeti 80 godina, dobiju se sljedeći podaci:

• 9,79 godina provede na poslu
• 9,16 godina provede gledajući TV
• 8,16 godina provede na društvenim mrežama i mobilnom telefonu (ova brojka rapidno raste!)
• 2 godine provede u mamurluku (Balkanci vjerovatno i više) jer je
• 1 godinu proveo/la u noćnom klubu/kafani (Balkanci vjerovatno i više)
• 1,5 godinu provede putujući na posao
• 8 mjeseci provede tražeći parking mjesto
• 5 sedmica provede u žestokoj svađi s drugim osobama (Balkanci sigurno više)

Kada saberemo brojke iznad, dobijemo cca. 32,5 godine života. Ako ne radimo posao koji volimo (prema najnovijoj Gallupovoj anketi – čak 87% ljudskih bića ne voli posao koji radi!), i ako ne koristimo vrijeme u putu do posla i nazad za korisne stvari (kao što je npr. „student u vožnji“ pristup), dobivamo činjenicu da ogromna većina čovječanstva u prosjeku „baci“ preko 30 godina svog života! (Pošto je istraživanje rađeno 2022. godine, siguran sam da je ovaj zbir godina još i veći danas.)

Ako ćete samo jednu rečenicu zapamtiti iz ovog teksta, neka to bude ova:

U šta ulažemo/trošimo svoje vrijeme i energiju je NAJVEĆA odrednica kvaliteta našeg života.

Prošle godine (februar 2025.) sam naletio na listu najpretraživanijih pojmova na YouTube-u u Bosni i Hercegovini u 2024. godini. Rezultati su me doveli na korak od toga da momentalno odustanem od onoga čime se bavim.

Od prvih 11 mjesta na listi, DESET su bili različiti nazivi za reality program Zadruga/Elita… Pročitajte ovo ponovo, molim vas.

Ne možemo pričati ni o kakvom kvalitetu života, napretku društva, te pojedinačnoj (i kolektivnoj) sreći i zadovoljstvu dokle god nam rezultati pretraživanja budu kao ovi iznad pomenuti. Ne možemo.

Vremena ima(mo). Kvalitetnih svakodnevnih izbora nema(mo).

Da bih, nadam se, barem malo osvijestio neke od vas koji budete čitali ove redove, podijelit ću s vama rezultate još jednog (veoma važnog) istraživanja.

Prosječno dnevno vrijeme provedeno tokom života:

1. Samoća – cca. 4 sati dnevno u mladosti, cca. 8 sati dnevno u starosti

Naučimo voljeti sebe, jer smo najveći dio života sami.

2. Roditelji, braća i sestre – iza 30. godine života cca. 1 sat dnevno

Nakon 30. godine nije nam mnogo vremena ostalo s našim roditeljima, iskoristimo svaki trenutak.

3. Bračni partner – iza 30. godine života cca. 3-4 h dnevno

Najvažniji izbor kojeg ćemo napraviti u našem životu.

4. Djeca – od naše 25. do 55. godine života cca. 2-4 h dnevno, iza naše 60. godine života cca. 1 h dnevno

Vrijeme će brzo proletjeti a naša djeca odrasti i otići svojim putem, iskoristimo to dragocjeno vrijeme na najbolji mogući način, da kreiramo s njima što više lijepih zajedničkih uspomena.

5. Prijatelji – nakon 30. godine života cca. 1 h dnevno

Kvalitet a ne kvantitet – bolje je imati samo dva duboka prijateljstva, nego dvije stotine površnih.

6. Kolege s posla – od 25. do 65. godine života cca. 4 h dnevno

Birajmo radnu okolinu pažljivo, i ne ostajmo tamo gdje nismo cijenjeni i poštovani.

Za kraj, želim vam ispričati jednu priču.

Na času filozofije profesor je stao pred grupu studenata i bez riječi podigao veliku praznu teglu od kiselih krastavaca, stavio je na katedru i napunio do vrha teniskim lopticama. Pitao je studente je li tegla puna. Studenti su se složili da jeste. Onda je profesor podigao kutiju punu kamenčića, istresao ih u teglu i blago je protresao. Kamenčići su se otkotrljali u prazni prostor između loptica. Ponovo je pitao studente je li tegla puna. Studenti su ponovo odgovorili da je tegla puna. Sljedeća kutija koju je profesor uzeo bila je puna pijeska. Kada je profesor usuo pijesak u teglu, on je ispunio sve preostale šupljine u njoj. Pitao je studente još jednom je li tegla puna. Studenti su skrušeno odgovorili da je sada tegla puna. Zatim je profesor ispod stola izvadio dvije šoljice kahve i ulio ih teglu. Kahva je natopila pijesak.

Onda se profesor obratio studentima ovim riječima: „Dragi moji, zamolit ću vas da zamislite da ova tegla predstavlja vaš život. Teniske loptice su najbitnije stvari u vašem životu: vaša porodica, vaša djeca, vaše zdravlje, vaša vjera – stvari kojima se strašno predajete. Stvari uz koje bi vaš život bio ispunjen i kada bi sve drugo nestalo. Kamenčići su važne stvari u životu, ali ne i najvažnije. To su npr. karijera, posao, kuća, stan, vikendica, automobil i sl. Pijesak predstavlja sve ostale stvari. Male, nebitne stvari.

Ako teglu prvo napunite pijeskom, u njoj neće biti mjesta za teniske loptice i kamenčiće. Isto je i u vašim životima. Ako svoje vrijeme i energiju trošite na male i nebitne stvari, nikada nećete imati dovoljno vremena za one bitne. Uvijek se prvo se pobrinite za teniske loptice – stvari koje su zaista najvažnije u vašim životima.“ – reče profesor.

Jedna studentica je zatim podigla ruku i pitala profesora šta predstavlja kahva koju je ulio na kraju. Profesor se nasmijao i odgovorio mladoj studentici: „Drago mi je da ste me to pitali. Nju sam ulio u teglu da bih vam pokazao da,bez obzira koliko mislili da vam je život ispunjen, uvijek ima vremena za šoljicu kahve s pravim prijateljem.“

***

Naslovnica – autor, Freepik