Biznis

Bezbjednosno/sigurnosno-tehnički list za hemikalije – osnovni alat komunikacije

Bezbjednosno/sigurnosno-tehnički list za hemikalije – osnovni alat komunikacije

Jeste li već čuli za bezbjednosno/sigurnosno-tehnički list (BTL/STL) za hemikalije? Ako ste proizvođač, uvoznik ili korisnik hemikalija, sigurno vam je poznat ovaj dokument. Ako ste novi u ovoj oblasti, onda je ovo prilika da se upoznate sa najvažnijim dokumentom za svaku hemikaliju.

Možda ga poznajete pod engleskim nazivom (material) safety data sheet ((M)SDS). Na njemačkom jeziku koristi se naziv „sicherheitsdatenblättern“. U Sloveniji je u upotrebi naziv „varnostni list“, u Hrvatskoj „sigurnosno-tehnički list“, u Srbiji „bezbednosni list“.

Piše: Nina Pajović, savjetnik za hemikalije, BENS Consulting BiH, „Providing solutions for chemicals management.”

U Bosni i Hercegovini u upotrebi su nazivi bezbjednosno-tehnički list (BTL) i sigurnosno-tehnički list (STL).

Ali bez obzira na naziv, BTL/STL je osnovni dokument za svaku hemikaliju. On predstavlja osnovni alat za komunikaciju kroz lanac snabdijevanja i sadrži sve bitne podatke o hemikaliji kao što su:

  • podaci o namjeni,
  • klasifikacija i obilježavanje opasnosti,
  • sastav,
  • mjere prve pomoći,
  • postupanje u slučaju požara ili prosipanja,
  • podaci o ličnoj zaštitnoj opremi,
  • preporuke za rukovanje i skladištenje,
  • podaci o odlaganju i transportu itd.

Zašto je važan bezbjednosno/sigurnosno-tehnički list?

BTL/STL ima više važnih funkcija u svakom segmentu poslovanja sa hemikalijama. Pogledajmo neke:

  • služi kao osnovni dokument za procedure koje je potrebno sprovesti prije stavljanja hemikalija na tržište (različite registracije ili dozvole),
  • omogućava nadležnim organima (npr. inspekciji) identifikaciju hemikalije i upoznavanje sa njenim karakteristikama,
  • omogućava poslodavcu da informiše radnike o hemikalijama kojima rukuju,
  • služi kao osnova za utvrđivanje radnih procedura, planiranje preventivnih mjera, postupanje u slučaju akcidentnih situacija i planiranje adekvatne zaštite na radu,
  • daje preporuke vatrogascima za adekvatna sredstva za gašenje požara,
  • obezbjeđuje informacije o načinu skladištenja, nekompatibilnim materijalima i slično,
  • licima koja se bave zbrinjavanjem otpada pruža osnovne informacije o kategoriji otpada i preporučenim načinima odlaganja hemikalije, ali i njene ambalaže,
  • služi kao osnova za planiranje adekvatnog transporta opasne robe, u skladu sa posebnim propisima,
  • omogućava službama istraživanja i razvoja da se upoznaju sa karakteristikama hemikalije koje su bitne za kreiranje novih proizvoda ili procesa itd.

Jasno je da se radi o veoma važnom dokumentu koji ima bezbroj funkcija. Ipak, dešava se u praksi da se ovaj dokument posmatra kao nepotrebno opterećenje, da se izrađuje kako bi se zadovoljila forma, te da bude arhiviran bez adekvatnog korišćenja informacija koje pruža.

Kako je regulisan bezbjednosno/sigurnosno tehnički list?

Kako je trgovina hemikalijama globalno pitanje, bilo je potrebno usaglasiti osnovne principe komunikacije koji će biti univerzalno primjenjivi.  Standardizovan dokument koji se danas koristi gotovo u cijelom svijetu definisan je Globalno harmonizovanim sistemom klasifikacije i obilježavanja hemikalija Ujedinjenih nacija (GHS). Ovim sistemom definisani su i jedinstveni kriterijumi za klasifikaciju opasnosti hemikalija o čemu ću detaljnije pisati neki drugi put.

U Evropskoj uniji, pravila za izradu BTL/STL u skladu sa GHS utvrđena su REACH uredbom. O ovoj uredbi već sam pisala, pa se ovdje možete podsjetiti osnova.

Vratimo se u Bosnu i Hercegovinu. Kako se naši propisi o hemikalijama usklađuju sa propisima Evropske unije, pravila za izradu dokumenta usklađuju sa REACH uredbom. Tako je izrada BTL/STL u Bosni i Hercegovini propisana Zakonom o hemikalijama Republike Srpske[1] i Zakonom o hemikalijama Federacije Bosne i Hercegovine[2]. U Republici Srpskoj detaljna pravila dodatno su propisana Pravilnikom o sadržaju bezbjednosno-tehničkog lista[3]. U Federaciji Bosne i Hercegovine tek se očekuje usvajanje ekvivalentnog pravilnika.

Propisi definišu u kojim slučajevima je potrebno izraditi BTL/STL (npr. za hemikaliju koja je klasifikovana kao opasna), ali i kada ovaj dokument nije potrebno izraditi (npr. za lijekove ili hranu).

Specifičnosti u vezi sa BTL/STL

BTL/STL ne može biti tajan niti se podaci čije je navođenje obavezno mogu sakriti. Ipak, postoje načini na koje proizvođači štite povjerljive podatke, prvenstveno podatke o sastavu (na primjer: umjesto preciznih koncentracija sastojaka moguće je navesti opseg koncentracija). Neke kompanije BTL/STL objavljuju javno na svojoj internet stranici, dok druge kompanije biraju da ih dostavljaju isključivo kupcima. Ipak, važno je da se ni u jednom slučaju ne smije odbiti dostava BTL/STL.

BTL/STL mora biti izrađen na službenom jeziku zemlje u koju se hemikalija isporučuje. U našem slučaju dovoljan je jedan od tri službena jezika. Takođe, dokument se dostavlja bez naknade, u pisanoj ili elektronskoj formi. Ovo je u skladu sa standardima održivosti, opštim trendom digitalizacije poslovanja, ali i sa predviđenim uvođenjem digitalnih pasoša za proizvode.

Da li ste se do sada sretali sa BTL/STL? Koristite li sve informacije koje se nalaze u njemu ili dokument samo arhivirate? Nadam se da vam je ovaj tekst pružio uvid u značaj ovog dokumenta i podstakao vas da ga intenzivnije koristite.

***

Image / naslovnica by Bens Consulting


[1] „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 21/18

[2] „Službene novine Federacije BiH“, broj 77/20

[3] „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 104/18