
Društveno odgovorno poslovanje, u 21. stoljeću, podrazumijeva i promoviranje načela održivog razvoja koji su definirani u Agendi 2030. Jedan od ciljeva održivog razvoja je i jednakopravnost spolova. Stoga suvremena preduzeća treba da razviju i primjene rodno senzibilne pristupe u svom poslovanju.
Nažalost, u savremenom društvu i dalje su prisutne značajne rodne nejednakosti u plaćama, često uzrokovane rodnim stereotipima. Žene na tržištu rada su nerijetko manje plaćene za iste ili slične poslove, i češće su zastupljene u slabije plaćenim industrijama i zanimanjima.
Šta je feministička ekonomija?
Feministička ekonomija je interdisciplinarni pristup koji preispituje tradicionalne ekonomske teorije i prakse, naglašavajući ulogu rodnih odnosa, neplaćenog rada i socijalne nepravde u ekonomskim sistemima. Fokus feminističke ekonomije je na onome šta je potrebno za stvaranje rodno ravnopravnog društva. Promovira inkluzivnije politike koje smanjuju rodne i socijalne nejednakosti s ciljem stvaranja pravednijeg ekonomskog sistema, koji uzima u obzir potrebe svih društvenih grupa.

Piše: Lejla Softić, konsultant i autor. Poslovni portal savjetnik.ba “I am helping clients to create sustainable change.“
Jedna od tema koju istražuje feministička ekonomija je kako bruto domaći proizvod (BDP) ne mjeri adekvatno neplaćeni rad koji obavljaju pretežno žene, kao što su: kućanski poslovi, briga o djeci i starijima. Nadalje, feministička ekonomija kritizira društvene konstrukcije tradicionalne ekonomije, preispitujući u kojoj je mjeri ona pozitivna i objektivna, te pokazujući kako su njezini modeli i metode pristrani i isključivi.
Nejednakosti na tržištu rada
Kada je u pitanju rodni jaz u platama, na nivou Evropske unije, zaposlene žene zarađuju u prosjeku 12,7% manje po satu nego muškarci. Na globalnom nivou, rodni jaz u platama iznosi oko 20%.
U digitalnoj ekonomiji, ICT industrija čini okosnicu razvoja društva. Međutim, samo 25% poslova povezanih s tehnologijom obavljaju žene, a između 10% i 31% je razlika u plaćama za iste pozicije programera različitog spola. Društveno odgovorno poslovanje u ICT sektoru, u narednom periodu, treba biti u oblasti: poticanja većeg broja žena da se zapošljavaju u ovoj branši, podizanja svijesti o primanjima zasnovanim na iskustvu i kvalifikacijama umjesto na spolu, te razvoju organizacijske kulture u kojoj će briga o obitelji (npr. porodiljni dopust) biti jednaka privilegija za oba roditelja.
Tek kada preduzeća iz ICT industrije, koji su lideri na tržištu Zapadnog Balkana, u svojim društveno odgovornim kampanjama počnu zagovarati jednakopravnost spolova, možemo očekivati i pozitivne promjene u ostalim branšama. Društveno odgovorne kampanje, koje u narednom periodu trebaju poduzimati preduzeća iz ICT industrije, trebaju ujedno biti poziv i ostalim rodno osviještenim liderima u drugim branšama da pokrenu vlastite društveno odgovorne kampanje u oblasti jednakopravnosti spolova.
Društveno odgovorne kampanje za jednakopravnost spolova
Pozitivne promjene prijeko su potrebne na Zapadnom Balkanu. Svi tržišni akteri trebaju više koristiti društveno odgovorne kampanje za podizanje nivoa svijesti i s ciljem poticanja jednakopravnosti spolova. Agilnost poduzetnica treba biti veća pri zagovaranju značaja feminističke ekonomije i ženskog poduzetništva na tržištu Zapadni Balkan.
Jedan od primjera dobre prakse je brend iz konditorske industrije „Domaćica“, koji dugi niz godina uspješno djeluje na tržištu Zapadnog Balkana, koji je sa svojom promotivnom kampanjom, u 2022. godini, izazvao diskusiju na društvenim mrežama. Zagovornici ovog brenda, podržavali su društveno odgovornu kampanju, koja je imala cilj da pozitivno utječe na razvoj svijesti u široj društvenoj zajednici o značaju feminističke ekonomije i uloge žena u suvremenom društvu.
Naime, društveno odgovorna kampanja #IJaSamDomaćica imala je cilj ukazati na činjenicu da je briga o domaćinstvu zajednički posao svih ukućana, a ne samo žena. U veoma kratkom periodu, ova društveno odgovorna kampanja izazvala je brojne reakcije i tako postigla povećanje nivoa svijesti o kompleksnosti uloge žena u suvremenom društvu. Reakcije javnosti bile su očekivane, s obzirom na važnost ove teme na tržištu Zapadnog Balkana.
Feministička ekonomija i zagovaranje jednakopravnosti spolova odavno je prestalo biti ‘žensko’ pitanje i u suvremenim okolnostima postaje tema cijelog društva odnosno svih tržišnih aktera. Zato je kampanja #IJaSamDomaćica atraktivna, kreativna i jedinstvena. Provedba društveno odgovorne kampanje samo je jedan od načina kreiranja pozitivnih promjena koje možemo očekivati i u narednom periodu.
Zaključak
Feministička ekonomija, na žalost, još uvijek nije dovoljno aktualna tema na tržištu Zapadni Balkan. Izreka: „Jedna lasta ne čini proljeće!“, najbolje opisuje trenutno stanje u oblasti društveno odgovornog poslovanja, pri zagovaranju primjene principa feminističke ekonomije na tržištu Zapadni Balkan.
Pozitivni primjeri iz prakse, koji postoje, i dalje su nedovoljni kada su u pitanju društveno odgovorne kampanje u oblasti jednakopravnosti spolova. Ovi pozitivni primjeri treba da pokažu kako se društvo i ekonomija na Zapadnom Balkanu mogu u značajnoj mjeri oplemeniti i obogatiti zagovaranjem primjene principa feminističke ekonomije, kao jednog od oblika društveno odgovornog poslovanja.
Primjena principa feminističke ekonomije na Zapadnom Balkanu (i šire) ima povoljan ‘vjetar u leđa’, kako u smislu povećanja broja poduzetničkih poduhvata koje pokreću žene, tako i u smislu veće društvene odgovornosti kod već etabliranih tržišnih aktera, bez obzira da li se radi o (globalnim) korporacijama ili MSP koja djeluju na lokalnom, nacionalnom ili širem regionalnom tržištu.
***
Naslovnica / image by rawpixel.com on Freepik