Od društvenih mreža i online igrica do edukativnih platformi, internet predstavlja važan dio svakodnevnog života djece u današnjem vremenu. Uzimajući u obzir da djeca i mladi danas odrastaju u digitalnom svijetu gdje je prisustvo na Internetu postalo gotovo neizbježno, njihovo online prisustvo otvara vrata raznim rizicima, uključujući i cyberbullying.
Elektronsko nasilje ili maltretiranje, odnosno cyberbullying među djecom ima poseban značaj zbog specifičnih izazova koji utiču na njihovo emocionalno, socijalno i mentalno zdravlje.
Šta je cyberbullying?
Cyberbullying, ili elektronsko nasilje, odnosi se na svako uznemiravanje, zlostavljanje ili zastrašivanje pojedinca putem interneta i digitalnih komunikacijskih kanala. Ovo uključuje društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i TikToka, chat sobe, aplikacije za razmjenu poruka kao što su Viber i WhatsApp, te SMS poruke.
Piše: dr. Maja Nišević, viši asistent u Institutu za IT&IP na Pravnom Fakultetu KU Leuven, Belgija, „My mission is likely to ensure that emerging technologies are developed and regulated in ways that uphold fundamental human rights and societal well-being”
Djeca i tinejdžeri koji aktivno koriste online platforme suočavaju se s povećanim rizikom od cyberbullying-a. Njihova kreativna ili društvena aktivnost na društvenim mrežama može brzo postati meta zlonamjernih komentara i izrugivanja, zbog čega je digitalno nasilje posebno štetno za mlade osobe koje su još uvijek u procesu razvoja ličnog identiteta i samopouzdanja.
Zamislimo tinejdžera koji redovno objavljuje crteže i video klipove na platformama kao što su Instagram i TikTok. Iako to čini iz potrebe za kreativnim izražavanjem, njegovi radovi mogu biti predmet ismijavanja ukoliko grupa vršnjaka preuzme sadržaj i počne praviti uvredljive „memeove“ ili javno kritikovati njegov rad na društvenim mrežama.
Uvredljivi komentari, prijetnje i namjerno izrugivanje mogu brzo eskalirati, budući da društvene mreže omogućavaju brzo širenje informacija i sadržaja (tzv. viralni sadržaj). Kada uvredljivi materijali postanu viralni, tinejdžer se može osjećati izloženim pred širokom publikom i izgubiti osjećaj sigurnosti, a samim tim postati žrtva cyberbullying-a.
Uticaj cyberbullying-a na djecu često se manifestuje postupno. Na početku, žrtve se mogu osjećati nelagodno ili neugodno, ali s vremenom, izloženost zlonamjernim napadima može izazvati dublje psihološke posljedice poput povučenosti, anksioznosti, depresije i gubitka interesa za školu ili društvene aktivnosti.
Koji su oblici i faktori koji utiču na cyberbullying?
Cyberbullying može biti prisutan u različitim oblicima. Moguće je da nasilnici koriste društvene mreže, chat sobe ili aplikacije za slanje uvredljivih poruka, prijetnji i postavljanja ponižavajućih komentara ispod online sadržaja, i tada se radi o direktnoj prijetnji i online uvredi. Međutim, nasilnici isto tako mogu širiti lažne informacije o osobi kako bi nanijeli štetu njenom ugledu, što predstavlja direktnu klevetu. U najgorem slučaju, nasilnici imaju cilj žrtvu izložili riziku putem objavljivanja privatnih informacija bez dozvole, što predstavlja tzv. doxxing. Cyberbullying postoji i kada postoji ciljano izolovanje pojedinca, a kroz namjerno isključivanje osobe iz online zajednica ili online društvenih aktivnosti.
Svi pobrojani oblici cyberbullying-a su mogući zahvaljući mnoštvu faktora koji na njega utiču. Na primer, digitalne platforme često omogućavaju korisnicima da ostanu anonimni ili da koriste pseudonime, što može olakšati agresivno ponašanje. Osobe koje su nasilne pod maskom anonimnosti osjećaju manju odgovornost za svoje postupke i vjeruju da neće biti otkrivene ili kažnjene.
Forumi i razne aplikacije omogućavaju korisnicima da brzo i lako komuniciraju sa širom publikom. Ova lakoća može biti zloupotrebljena kako bi se zlonamjerne poruke proširile velikom broju ljudi, povećavajući obim poniženja ili štete koju žrtva doživljava. Takođe, cyberbullying, u nekim slučajevima, nastaje kao rezultat grupnog pritiska. Pojedinci mogu učestvovati u digitalnom zlostavljanju kako bi dobili pažnju, pokazali dominaciju ili impresionirali druge članove online zajednice. Ovo može uključivati zajedničke napade na određene osobe, pozant i kao online mobbing.
Nasilnici koji zlostavljaju putem interneta često ne vide direktan emocionalni odgovor svoje žrtve, zbog čega mogu pokazivati manju empatiju nego što bi to bilo u slučaju fizičkog nasilja. Ova distanca može smanjiti osjećaj krivice kod počinitelja i olakšati nasilno ponašanje. Isto tako, neki počinitelji cyberbullying-a koriste digitalne platforme kako bi stekli osjećaj moći i kontrole nad drugima. Napadi na druge putem interneta mogu im pružiti osjećaj dominacije, posebno ako su u stvarnom životu marginalizirani, pod stresom ili suočeni s vlastitim nesigurnostima.
Na kraju, digitalna nepismenost predstavlja isto tako faktor koji utiče na pojavu cyberbullying-a. U mnogim slučajevima, žrtve nisu u potpunosti svjesne svojih prava niti mogućnosti zaštite na Internetu.
Kako djeca postaju mete cyberbullying-a?
Djeca i tinejdžeri postaju žrtve cyberbullyinga iz više razloga, uključujući socijalne dinamike, konkurenciju među vršnjacima, ljubomoru, nesigurnosti te želju za dominacijom ili pažnjom. S druge strane, djeca često nemaju razvijene mehanizme za suočavanje sa stresom i emocionalnim opterećenjem koje cyberbullying može izazvati.
Kada postanu mete, teško im je da se racionalno nose sa situacijom, što zapravo i dovodi do anksioznosti, depresije i osjećaja beznađa. Ukratko, djeca vrlo lako mogu da se nađu suočena s osjećajem ograničenja sposobnosti za suočavanje s konfliktima u online svijetu.
Osjećaj nemoći ili straha, da će prijavljivanjem problema biti dodatno izloženi ili kažnjeni od strane vršnjaka, ili čak svojih roditelja – dovodi do mentalne nestabilnosti djece.
Društvene mreže predstavljaju osnovu društvenog života mnogih tinejdžera danas. Kada dođe do cyberbullying-a, izloženi su stalnom kontaktu s nasilnikom i nemaju lako mogućnost da se isključe, što produžava emocionalnu patnju. S obzirom da djeca često nisu svjesna pravnih mehanizama za zaštitu, tako ni ne poznaju alate koje mogu koristiti za prijavljivanje nasilja. Iz toga razloga osjećaj nemoći ili straha, da će prijavljivanjem problema biti dodatno izloženi ili kažnjeni od strane vršnjaka, ili čak svojih roditelja – dovodi do mentalne nestabilnosti djece.
Ima li Bosna i Hercegovina valjan pravni okvir za zaštitu od cyberbullying-a?
Osim društvenih izazova, adekvatna pravna zaštita žrtava elektronskog nasilja predstavlja imperativ, ali se postavlja pitanje da li je trenutni pravni okvir Bosne i Hercegovine dovoljno efikasan u zaštiti od ove rastuće prijetnje?
Pravni okvir u Bosni i Hercegovini uopšte ne prepoznaje eksplicitno cyberbullying kao krivično djelo. Međutim, postoje odredbe u okviru Krivičnih zakona na nivou entiteta, uključujući i Brčko distrikt, koji bi se potencijalno mogli primijeniti na slučajeve elektronskog nasilja. Primjera radi, odredbe koje se odnose na krivična djela prijetnje, klevete i uvrede se zasigurno mogu primjeniti i u slučaju cyberbulling-a. Konkretnije rečeno, prijetnje putem elektronskih sredstava, ukoliko predstavljaju ozbiljnu prijetnju po život, tijelo ili sigurnost osobe, mogu se procesuirati na osnovu opštih odredbi koje regulišu krivično djelo prijetnje, klevete i uvrede. S druge strane važeći Zakoni o zaštiti ličnih podataka na nivou Bosne i Hercegovine, vrlo može biti relevantan u slučaju neovlaštene objave ličnih informacija žrtve, što je može biti doxxing oblik cyberbullying-a.
Imajući zaštitu djece u fokusu, posebni zakoni i propisi koji štite djecu i maloljetnike od nasilja, uključujući nasilje u digitalnom okruženju, donekle pokrivaju pitanje cyberbullying-a, ali je potrebna njihova preciznija i strožija primjena.
Svakako da pravni okvir u Bosni i Hercegovini zahtijeva izmjene, a uvođenjem eksplicitne regulative koja direktno cilja na cyberbullying. Neophodno je jasno definisati oblike, kazne i zaštitne mjere koje se odnose na ovu vrstu nasilja. Dodatno, nedostatak konkretnih zakonskih okvira, ograničava i primjenu postojećih zakona u Bosni i Hercegovini.
Ukratko, borba protiv cyberbullying-a u Bosni i Hercegovini zahtijeva sveobuhvatan i moderan pravni okvir, kao i preventivne mjere koje uključuju edukaciju i podizanje svijesti. Prilagođavanje zakona, uz učenje iz najboljih praksi drugih zemalja, može pružiti efikasniju zaštitu žrtvama i unaprijediti društveni odgovor na ovo kompleksno pitanje. Implementacijom boljih zakonskih mjera i društvenom podrškom, cyberbullying može postati izazov kojem se suprotstavljamo s više snage i pravne sigurnosti.
Kako zaštititi djecu od cyberbullying-a u nedostatku pravnog okvira u Bosni i Hercegovini?
Edukacija djece, roditelja i nastavnika o cyberbullying-u i načinima kako ga prepoznati i prijaviti je ključna. Škole trebaju aktivno uključiti digitalnu pismenost i sigurno korištenje interneta u svoje nastavne planove, dok roditelji trebaju otvoreno razgovarati s djecom o izazovima Interneta.
Djeca trebaju biti obučena kako da prepoznaju znakove cyberbullying-a, kako da blokiraju i prijave nasilnike na platformama koje koriste, kao i o tome kako da potraže pomoć od roditelja, učitelja ili nadležnih institucija.
Cyberbullying je često duboko ukorijenjen u društvenim i tehnološkim faktorima, a prevencija zahtijeva kombinaciju edukacije, podizanja svijesti, efikasne primjene zakona i podrške žrtvama. Razumijevanje korijena ove pojave ključno je za njeno suzbijanje i izgradnju sigurnijeg online okruženja.
***
Naslovnica / image by Freepik.
