Društvo

Psihološka bezbjednost – osnov za uspješno radno okruženje

Psihološka bezbjednost – osnov za uspješno radno okruženje

Sigurno ste čuli za termin bezbjednost na radu: šljemovi, rukavice, zaštitna oprema kod fizičkih poslova sa većim rizikom od povređivanja kao što su gradilišta ili ergonomski namještaj, zaštitni ekrani i mjere kod pretežno administrativnih poslova koji se obavljaju u kancelariji, i sl.

Ova bezbjednost u svim dobro organizovanim preduzećima uređena je procedurama i pravilnicima. Ova pravila služe da se prvenstveno zaštite radnici, smanji vrijeme provedeno na bolovanju ali i da se poslodavci pravno zaštite od eventualnih tužbi. Međutim, jeste li čuli za psihološku bezbjednost na radu?

Piše: Merita Mehić Sokoljanin, osnivačica Psihološkog savjetovališta Mensa sano, diplomirana psihologinja, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja i shema terapeutkinja pod supervizijom

Svaki menadžer i osoba koja upravlja organizacijom ili timovima trebao bi da zna da psihološka bezbjednost doprinosi povećanom osjećaju sigurnosti i povjerenja uposlenika, smanjenju problema u oblasti mentalnog zdravlja, te povećanoj radnoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i dugoročnom uspjehu organizacije.

Zadovoljan i sretan uposlenik generalno je produktivan uposlenik.

Sa aspekta organizacije posla jako je važno voditi računa da je organizacija psihološki bezbjedna, jer ako nije posljedice se odražavaju kroz:

  • Povećane troškove zdravstvene zaštite. Loše mentalno zdravlje zaposlenika može dovesti do većih troškova povezanih s zdravstvenom zaštitom, kao što su liječenje stresa, anksioznosti ili depresije;
  • Smanjena produktivnost. Zaposlenici koji se bore s mentalnim zdravstvenim problemima mogu imati smanjenu produktivnost i veće izostanke s posla, što može negativno utjecati na ukupne poslovne rezultate;
  • Loša radna atmosfera. Nedostatak podrške za mentalno zdravlje može rezultirati lošijom radnom atmosferom, povećanim konfliktima i smanjenim zadovoljstvom zaposlenika;
  • Gubitak kvalitetnih zaposlenika. Ako organizacija ne brine o psihološkoj bezbjednosti svojih zaposlenika, može doći do gubitka kvalitetnih pojedinaca koji traže radno okruženje koje više cijeni njihovo zadovoljstvo poslom i radnom atmosferom.

Prednosti psihološke bezbjednosti za poslovanje među prvima su uvidjele IT kompanije. Google je 2012. proveo istraživački projekat Aristotel koji je imao cilj otkriti šta čini timove efikasnima. Istraživači su analizirali na stotine Googleovih timova koristeći podatke o njihovom radu i interakcijama. Ključni zaključak istraživanja bio je da su najefikasniji timovi oni u kojima vlada psihološka bezbjednost, u kojima se članovi osjećaju sigurno da smiju riskirati i učiti iz grešaka, slobodno iznositi svoje ideje i stavove bez straha od negativnih posljedica. Istraživanje je identifikovalo i druge važne aspekte za uspjeh tima: pozdanost, jasna struktura i upute, smisao rada i utjecaj.

Četiri dimenzije psihološke bezbjednosti organizacije

Psihološki bezbjedne organizacije nastoje stvoriti radno okruženje koje pazi na mentalno zdravlje zaposlenika i opće zadovoljstvo, te prati sve faktore koji bi mogli utjecati na psihičko stanje zaposlenika dok obavlja svoje radne zadatke. Psihološka bezbjednost organizacije se mjeri i posmatra kroz četiri dimenzije:

I) Inkluzija i različitost: psihološki bezbjedna organizacija promoviše kulturu u kojoj se cijeni različitost i svaki pojedinac se osjeća dobrodošlim. To uključuje stvaranje otvorenog i prihvaćajućeg okruženja za sve zaposlenike bez obzira na njihovu rasu, etničku pripadnost, spolni identitet, seksualnu orijentaciju, vjerska uvjerenja, sposobnosti ili bilo koje druge karakteristike. Važno je znati da raznolikost zaposlenika dovodi do raznovrsnosti ideja, perspektiva i rješenja unutar organizacije. To može pozitivno uticati na inovacije, kreativnost i sposobnost organizacije da se prilagodi promjenama na tržištu!

Raznolikost zaposlenika dovodi do raznovrsnosti ideja.

II) Otvorena komunikacija: između zaposlenika i rukovodstva gradi osjećaj povjerenja i podrške. Kada zaposlenici znaju da mogu otvoreno razgovarati o svojim problemima ili izazovima, osjećaju se manje izolirano i više podržano. Ona omogućava zaposlenicima da prijave probleme ili nepravilnosti bez straha od kazne. Kada zaposlenici osjećaju da se njihovi glasovi čuju i cijenjeni su, to može povećati njihov angažman i motivaciju.

Otvorena komunikacija omogućava zaposlenicima da se osjećaju važnim članovima tima, čije mišljenje doprinosi organizacijskim ciljevima.

Kako bi organizacija promovirala otvorenu komunikaciju u kontekstu psihološke bezbjednosti, važno je da lideri i menadžeri budu modeli ovakvog ponašanja. Trebaju biti dostupni za razgovor, slušati aktivno i reagovati na brige ili prijedloge zaposlenika na konstruktivan način.

III) Stav prema riziku i neuspjehu: gdje postoji otvorena i podržavajuća kultura u kojoj se promoviše učenje iz grešaka i konstruktivno rješavanje problema, zaposlenici će vjerojatnije biti skloni otvorenom priznavanju grešaka i upravljanju rizicima. Stavovi i prakse lidera u organizaciji igraju ključnu ulogu. Ako menadžment jasno komunicira važnost prepoznavanja rizika i upravljanja neuspjesima kao sastavnim dijelom procesa učenja i napretka, zaposlenici će biti motivisani da dijele svoje izazove i nauče iz njih. Prema tome, ako se promoviše nagrađivanje učenja iz grešaka i inovativnosti, to može podstaknuti pozitivan stav prema preuzimanju rizika. S druge strane, strah od kazne za neuspjeh može rezultirati izbjegavanjem rizika ili prikrivanjem grešaka.

IV) Spremnost da se pruži pomoć se odnosi na kvalitet interpersonalnih odnosa unutar organizacije. Pozitivni odnosi s kolegama i nadređenima igraju ključnu ulogu u osjećaju pripadnosti, podrške i bezbjednosti na radnom mjestu. Jačanje spremnosti da se pruži pomoć se može postići kroz organizovanje treninga npr. komunikacijskih vještina, treninga krizne komunikacije i sl. Kao i u drugim dimenzijama lideri u organizaciji igraju ključnu ulogu u oblikovanju atmosfere u kojoj se podržava pružanje pomoći.

Kada lideri pokazuju empatiju, brigu za dobrobit zaposlenika i aktivno potiču timski rad, zaposlenici su motivisaniji za pomoć kolegama.

Poticajan radni ambijent

Organizacija tj. menadžement je odgovoran za stvaranje zdravog radnog okruženja, a to se može postići kroz praćenje i poštovanje zakonskih i etičkih okvira, usvajanje i praćenje procedura, aktivan rad na prevenciji stresa i mobinga na radnom mjestu, davanje mogućnosti zaposlenicima da podižu svijest o mentalnom zdravlju kroz organizovanje edukacija, njegovanje transparentne komunikacije, razvijanje poslovne kulture koja promoviše  inkluziju, različitost i podršku.

S druge strane, svaki zaposlenik treba da bude svjestan vlastitih potreba i treba biti sposoban prepoznati znakove stresa i simptome narušenog mentalnog zdravlja. Jako je važno međusobno poštovanje i uvažavanje radnih kolega, kao i aktivno učešće u organizovanim edukacijama, jer time pridonose razvoju organizacije. I na kraju, jako je bitno razumijeti poslovu kulturu organizacije u kojoj se nalazite, te njegovati inkluziju, poštovati različitost i biti spreman na međusobnu suradnju i podršku.

Ukupno gledano, ulaganje u psihološku bezbjednost svakako dugoročno i višestruko koristi organizaciji, kako u smislu bolje radne produktivnosti i zadovoljstva zaposlenika, tako i u jačanju konkurentnosti na tržištu rada.

***

Naslovnica / image by gpointstudio on Freepik