Profilisanje djece na internetu i zaštita prema zakonima Bosne i Hercegovine

U digitalnom dobu, internet je postao svakodnevni dio života djece širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Iako tehnologija nudi brojne edukativne i zabavne mogućnosti, ona takođe otvara vrata za različite rizike, među kojima je i profilisanje djece putem podataka prikupljenih na internetu. Ova pojava podrazumijeva prikupljanje, analizu i korištenje podataka o dječjem ponašanju, interesima i online aktivnostima u cilju personalizacije sadržaja, oglašavanja, pa čak i manipulacije njihovim odlukama, ili pak utjecaju na njihove odluke.

Prekomjerno vrijeme na internetu i uloga roditelja

Jedan od ključnih izazova današnjice jeste činjenica da djeca provode sve više vremena na internetu, često bez adekvatnog nadzora. Platforme poput online igrica, društvenih mreža i chat soba privlače djecu svojom zabavnom prirodom, ali predstavljaju i rizike. Prekomjerno korištenje ovih platformi ne samo da izlaže djecu sadržajima koji mogu biti neprikladni za njihov uzrast, već i povećava mogućnost profilisanja njihovih aktivnosti od strane trećih strana.

Nažalost, mnogi roditelji nisu u potpunosti svjesni koliko vremena njihova djeca provode online ili s kim komuniciraju, što dovodi do povećane izloženosti rizicima, u vezi sa zaštitom prava djece. Dodatno, nepažnja ili nedostatak kontrole od strane roditelja može omogućiti djeci da neprimjetno upadaju u opasne situacije, bilo kroz sudjelovanje u online igrama, chatovima ili društvenim mrežama, gdje su njihovi podaci podložni prikupljanju i zloupotrebi. Roditelji imaju ključnu ulogu u kontroli i vođenju online aktivnosti svoje djece kako bi osigurali njihovu sigurnost u digitalnom okruženju.

Šta je profilisanje djece na internetu?

Profilisanje djece na internetu podrazumijeva proces prikupljanja informacija o djeci kroz njihove interakcije na različitim online platformama, aplikacijama i društvenim mrežama. Ovi podaci mogu uključivati informacije kao što su:

• Lokacija
• Interesi i ponašanje u vezi sa sadržajem (koje video igre igraju, koje stranice posjećuju)
• Vrijeme provedeno na internetu
• Podaci o uređaju kojim se koriste

Podaci se često prikupljaju putem kolačića (cookies), praćenja IP adresa i praćenja online aktivnosti na društvenim mrežama. Iako ovo može izgledati bezopasno, profilisanje može imati ozbiljne posljedice na privatnost djece, jer se ovi podaci koriste za ciljanje oglašavanja ili personalizaciju sadržaja koji možda nije primjeren njihovom uzrastu.

Praktično govoreći, zamislimo dijete, recimo od 12 godina, koje redovno koristi društvenu mrežu kao što je TikTok ili Instagram. Tokom svojih interakcija na platformi, dijete objavljuje video zapise o svojim interesima, hobijima i aktivnostima, što algoritmi društvenih mreža koriste za stvaranje profila o njemu. Potencijalno, štetni scenariji su mogući u vidu ciljane reklame. Preciznije, na osnovu njegovih objava i interakcija, platforma počinje prikazivati reklame koje se odnose na modne marke, igračke, ili čak proizvode za njegu tijela koji su prikladni za starije tinejdžere. Budući da dijete možda ne razumije u potpunosti efekte komercijalizacije i utjecaj reklama, može se osjećati pod pritiskom da želi ove proizvode kako bi se uklopilo u određene standarde ili stilove koje reklamiraju.

Nadalje, ciljana reklama može imati negativni utjecaj na samopouzdanje. Ako dijete često vidi savršene slike drugih vršnjaka na društvenim mrežama, može razviti nerealna očekivanja o svom fizičkom izgledu ili načinu života. Ovo može dovesti do niskog samopouzdanja, nezadovoljstva vlastitim tijelom i u ekstremnim slučajevima, do problema s mentalnim zdravljem poput anksioznosti ili depresije.

Takođe, izloženost rizičnim sadržajima. Kroz algoritamsko profilisanje, dijete može biti izloženo rizičnim ili neprikladnim sadržajima koji su izvan granica njegovog uzrasta. Na primjer, može naletjeti na sadržaje vezane za nasilje, drogiranje ili seksualne poruke. Ovi sadržaji mogu negativno utjecati na njegov razvoj i razumijevanje zdravih međuljudskih odnosa.

Na kraju, gubitak privatnosti za dijete je ključni rizik profilisanja. Profilisanjem se prikupljaju podaci o interesima, ponašanju i navikama djeteta, što može dovesti do kršenja privatnosti. Ovi podaci se mogu zloupotrijebiti od strane neovlaštenih trećih strana, što povećava rizik od cyberbullyinga, online uznemiravanja ili čak fizičkih prijetnji online.

Pravni okvir u Bosni i Hercegovini

Zaštita djece na internetu u Bosni i Hercegovini regulisana je kroz nekoliko zakonskih okvira koji štite privatnost i prava djece. Ključni pravni dokumenti koji su relevantni za ovu temu uključuju:

1. Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine 
   Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) je tijelo nadležno za sprovođenje ovog zakona, koji štiti lične podatke svih građana, uključujući djecu. Prema ovom zakonu, svako prikupljanje podataka o djeci mora biti transparentno i u skladu s načelima privatnosti.

2. Konvencija o pravima djeteta (UN)
   Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o pravima djeteta, koja u članu 16. štiti pravo djece na privatnost. Svako profilisanje koje krši privatnost djece ili im može naštetiti na bilo koji način je u suprotnosti s ovim međunarodnim standardima.

3. Zakon o komunikacijama Bosne i Hercegovine         
   Ovaj zakon pruža pravni okvir za zaštitu djece od neprimjerenog i štetnog sadržaja na internetu. Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK) nadzire primjenu Zakona i donosi preporuke za zaštitu djece.

Pravni okvir u Bosni i Hercegovini pruža osnovu za zaštitu prava djece na internetu, ali postoje određene oblasti u kojima je potrebno unapređenje, kako bi se postigla sveobuhvatna i efikasna zaštita.

Kako se trenutni zakonski okvir oslanja prvenstveno na Zakon o zaštiti ličnih podataka, Krivični zakon te regulatorne smjernice, izazovi u pogledu digitalne sigurnosti djece rastu s tehnološkim napretkom, što stvara potrebu za ažuriranjem postojećih zakona i njihovu strožiju primjenu, posebno kada se govori o pravima i zaštiti djece.

Je li pravni okvir dovoljan?

Bosna i Hercegovina ima osnovne mehanizme za zaštitu prava djece na internetu, ali postoje neki ključni izazovi.

U prvom redu manjkavost pravnog okvira se ogleda u nedostataku specifičnih zakona o digitalnim pravima djece. Dok Zakon o zaštiti ličnih podataka i međunarodni standardi pružaju osnovne smjernice, ne postoje specifični zakoni koji direktno reguliraju zaštitu djece u digitalnom prostoru. Ovo znači da su djeca često zaštićena samo generalnim zakonima o privatnosti, a njihove specifične potrebe nisu uvijek prepoznate.

Isto tako nedovoljna implementacija i nadzor igraju važnu ulogu u vezi sa zaštitom djece na Internetu. Iako postoje zakoni koji se odnose na zaštitu djece na internetu, provedba tih zakona može biti slaba. Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine ima ključnu ulogu, ali često nema dovoljno resursa da se efikasno nosi sa svim slučajevima zloupotrebe podataka i povrede privatnosti djece.

Na kraju, nedostatak edukacije i svijesti isto tako igraju značajnu ulogu kada se govori o zaštiti djece na internetu. Jedan od najvećih izazova u zaštiti djece na internetu u BiH je nedostatak svijesti i edukacije, kako među djecom, tako i među roditeljima te obrazovnim institucijama. Pravna zaštita neće biti učinkovita bez svijesti o pravima i načinima zaštite privatnosti djece na internetu.

Gdje i kako se može unaprijediti zakonski okvir?

Izrada specifičnih zakona o zaštiti djece na internetu. Bosna i Hercegovina može unaprijediti svoj pravni okvir donošenjem specifičnih zakona o digitalnim pravima djece, poput zaštite od profilisanja, regulacije online oglašavanja usmjerenog prema djeci i propisa o zaštiti privatnosti u online igrama i društvenim mrežama.

Poboljšanje primjene postojećih zakona. Potrebno je ojačati mehanizme za provedbu zakona. Agencije koje se bave zaštitom privatnosti i nadležni sudovi trebali bi imati više resursa i stručne obuke kako bi mogli učinkovito provoditi zakonodavstvo i sankcionirati povrede dječjih prava.

Edukacija roditelja, nastavnika i djece. Jedan od ključnih koraka ka unapređenju zaštite djece jeste ulaganje u edukaciju. Organiziranje kampanja za podizanje svijesti o digitalnim pravima, sigurnom korištenju interneta i zaštiti podataka može pomoći u sprječavanju zloupotrebe podataka djece.

Saradnja sa međunarodnim organizacijama. BiH bi mogla unaprijediti svoj pravni okvir i praksu saradnjom s međunarodnim organizacijama poput UNICEF-a i EU institucija koje već imaju iskustva i stručnost u razvijanju politika i praksi zaštite djece na internetu.

Zaključno, iako pravni okvir Bosne i Hercegovine pruža osnovnu zaštitu dječjih prava na internetu, on nije u potpunosti prilagođen specifičnim izazovima koje digitalno okruženje donosi. Unapređenje zakonodavstva, pojačanje provedbenih mehanizama i povećanje svijesti o važnosti zaštite djece na internetu ključni su koraci ka stvaranju sigurnijeg online okruženja za djecu. Bosna i Hercegovina bi trebala uložiti dodatne napore u ove oblasti kako bi se djeci omogućila sigurna i zaštićena digitalna budućnost.

Kako trenutno zaštititi djecu od profilisanja do uspostavljanja potpunih zakonskih okvira?

Postoje konkretne mjere koje roditelji, školske institucije i država mogu preduzeti kako bi zaštitili djecu od profilisanja na internetu, pa čak i u nedostatku potpunog zakonskog okvira.

Ono što igra ključnu ulogu u eri digitalizacije jeste obrazovanje i podizanje svijesti. Edukacija djece o rizicima na internetu ključna je za njihovu sigurnost. Roditelji, nastavnici i profesori trebaju razgovarati s djecom o tome kako zaštititi svoje podatke i objasniti im važnost privatnosti.

Druga ključna stvar jesu pojedine tehničke mjere zaštite djece. Postoje mnogi alati i softveri koji omogućuju roditeljima da prate online aktivnosti djece i blokiraju štetan sadržaj. Također, korištenje opcija za privatnost u postavkama aplikacija i web preglednika može pomoći u smanjenju prikupljanja podataka.

Na kraju, treba koristiti i trenutno dostupne pravne alate u Bosni i Hercegovini.
Građani, uključujući roditelje i zastupnike djece, mogu podnijeti žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka ako smatraju da su podaci njihove djece nezakonito prikupljeni ili zloupotrijebljeni. Zakonski okvir omogućava zaštitu privatnosti djece, ali je važno koristiti te pravne alate kako bi se osigurala adekvatna zaštita, kao i da bi se u istom prepoznale pravne šupljine služeći kao pokretač promjene postojećeg nepotpunog pravnog okvira.

Zaključno, internet donosi velike koristi, ali i izazove, posebno kada je u pitanju zaštita djece. Međutim, profilisanje djece na internetu može imati ozbiljne posljedice po njihovu privatnost i sigurnost. Pravilna primjena zakona Bosne i Hercegovine, zajedno s podizanjem svijesti i korištenjem tehničkih zaštita, može pomoći u minimiziranju rizika.

Svaka akcija koja štiti djecu na internetu treba biti prioritet, jer je zaštita dječjih prava i privatnosti temelj sigurne digitalne budućnosti.

***

Naslovnica / image by Freepik